Šta se zaista krije iza natpisa „popust do 70 odsto“: Vodič kroz zamke Crnog petka
Crni petak (Black Friday), koji se ove godine obeležava 27. novembra, odavno je prerastao okvire jednodnevne rasprodaje i postao višednevni marketinški fenomen širom sveta. Dok trgovci najavljuju vrtoglava sniženja, domaće i međunarodne organizacije za zaštitu potrošača, kao i regulatorna tela, ukazuju na brojne zablude i marketinške zamke koje prate ovaj period kupovine.

Zabluda 1: „Popust do 70 odsto“ znači da je većina robe snižena za toliko
Istina: Reč „do“ u oglašavanju predstavlja ključnu ogradu. U praksi, maksimalan procenat sniženja najčešće se odnosi na mali broj artikala iz starijih kolekcija, nepopularne veličine ili proizvode koji se teško prodaju, dok su aktuelni i najtraženiji modeli sniženi znatno skromnije. Domaći potrošački portali i udruženja upozoravaju da je umesto gledanja procenta na baneru neophodno pratiti stvarnu, konačnu cenu proizvoda i uporediti je kod više trgovaca.
Zabluda 2: Trgovci mogu da podignu cenu dan pre akcije, pa da je „snize“
Istina: Ova praksa je decenijama bila najčešći vid obmane, ali su zakonska pravila sada znatno stroža. U Srbiji se od 1. maja 2026. godine primenjuju izmene Zakona o trgovini koje trgovce obavezuju da prilikom oglašavanja sniženja jasno istaknu prethodnu cenu – odnosno najnižu cenu po kojoj se taj proizvod prodavao u poslednjih 30 dana. Za kršenje ovog pravila predviđene su kazne i do dva miliona dinara, uz izuzetak za veoma kratke akcijske prodaje koje traju najviše tri dana. Sličan mehanizam od 30 dana već važi u Evropskoj uniji na osnovu Omnibus direktive.
Zabluda 3: Crni petak je dan kada se ostvaruju najveće uštede u godini
Istina: Analize međunarodnih potrošačkih organizacija (poput britanskog Which? i australijskog Choice) pokazuju da se veliki broj proizvoda tokom Crnog petka prodaje po istoj ili čak višoj ceni nego u drugim mesecima tokom godine. Pored toga, istraživanja tržišta u SAD pokazuju da Crni petak odavno nije najprometniji šoping dan u godini, već da ga po obimu kupovine često nadmašuje poslednja subota pred Božić.
Zabluda 4: Roba kupljena na sniženju ne može da se reklamira
Istina: Sniženje cene ne umanjuje zakonska prava kupaca. Bez obzira na to da li je artikal kupljen na Crni petak ili po redovnoj ceni, potrošač u Srbiji zadržava pravo na reklamaciju u slučaju nesaobraznosti (kvara ili nedostatka) u roku od dve godine, kao i pravo da odustane od kupovine na daljinu (onlajn) u roku od 14 dana bez navođenja razloga. Izuzetak su jedino proizvodi koji su sniženi upravo zbog unapred jasno naznačenog oštećenja ili greške.
Zabluda 5: Onlajn kupovina tokom rasprodaja je potpuno bezbedna ako sajt izgleda profesionalno
Istina: Sa razvojem alata veštačke inteligencije, prevaranti danas za svega nekoliko minuta kreiraju lažne internet prodavnice koje vizuelno deluju uverljivo, sa izmišljenim recenzijama i lažnim odbrojavanjem vremena koje stvara pritisak da se kupi odmah. Nadležne službe i stručnjaci za sajber bezbednost savetuju proveru podataka o firmi (PIB, matični broj, adresa), izbegavanje sumnjivih linkova sa društvenih mreža i oprez kod nerealno niskih cena.
Srbija u poređenju sa regionom i razvijenim tržištima
Kada se uporedi tržište Srbije sa zemljama regiona i Evropskom unijom, uočava se sličan obrazac ponašanja trgovaca, ali i sve stroža regulativa. U Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini potrošačke organizacije beleže istovetne pritužbe građana – od agresivnog oglašavanja sa nerealnim procentima do optužbi da su pojedini artikli neposredno pred akciju poskupeli. Dok je Hrvatska kao članica EU ranije uvela pravilo isticanja najniže cene u poslednjih 30 dana, Srbija je taj standard zakonski zaokružila tokom 2026. godine, dok u Bosni i Hercegovini ovakav model kontrole još nije u potpunosti zaživeo u praksi. Sa druge strane, u državama EU i SAD nadzor je pratio i visoke novčane kazne za velike trgovinske lance – tako je Evropska komisija u istraživanju tokom sezone popusta utvrdila da trećina trgovaca nepravilno prikazuje sniženja, dok je istraživanje irske Komisije za konkurenciju i zaštitu potrošača (CCPC) pokazalo da čak 73 odsto kupaca ne veruje da su oglašeni popusti tačni, zbog čega sve veći broj građana na zapadnim tržištima unapred istražuje istoriju cena i odustaje od impulsivne kupovine.
