• Zašto se kaže „Bez dlake na jeziku“?

    Izraz bez dlake na jeziku znači otvoreno, odrešito govoriti, bez ustručavanja reći svoje mišljenje.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Zašto se kaže „Bez dlake na jeziku“?
    Foto: Unsplash

    Teško je sa sigurnošću reći kako je nastao i odakle potiče taj izraz, koji se, u istom značenju, upotrebljava i u drugoj verziji: nemati dlake na jeziku. Takav izraz postoji i u nemačkom, samo što on tamo ne glasi nemati, nego, upravo obrnuto – imati dlaku na jeziku (nemački: Haare auf der Zunge haben). Osim toga, Nemci govore i imati dlaku na zubima (nemački: Haare auf den Zähnen haben).

    Ono što se da zapaziti u vezi sa svim tim varijantama jednog te istog izraza u srpskom i nemačkom jeziku jeste da im je zajednička okosnica reč dlaka, kao i samo značenje, koje se u rečnicima određuje manje-više na isti način. Za izraze koji se upotrebljavaju u nemačkom jeziku, u frazeološkim rečnicima daje se objašnjenje: uz odrednicu Haare auf der Zunge haben („imati dlaku na jeziku”) – „imati dugačak jezik; biti drzak na jeziku”, a uz Haare auf den Zähnen haben („imati dlaku na zubima”) – „biti energičan; oštro braniti svoj stav, svoje pravo; imati oštar jezik; biti drzak”. Postavlja se pitanje kako su se mogla razviti ta, u suštini veoma slična značenja srpskog i odgovarajućeg nemačkog frazeologizma. Postoje dve pretpostavke, koje nisu naročito uverljive.

    U nekim našim krajevima postojalo je verovanje da onima koji lažu izraste dlaka na jeziku. Tako su majke obično govorile deci: „Isplazi jezik da vidim lažeš li!” To bi trebalo da znači da oni koji ne lažu, koji, dakle, nemaju šta da kriju, mogu da pokažu jezik, tj. da govore otvoreno i oštro, bez ustručavanja. A to i jeste osnovni smisao izraza bez dlake na jeziku, odnosno nemati dlake na jeziku.

    Nemci svoj izraz Haare auf der Zunge haben, odnosno Haare auf den Zähnen haben dovode u vezu sa pričom o nekom čoveku koji je hteo da se prikaže kao vukodlak, pa je pokazivao žile (a, verovatno, i dlake) na jeziku i zubima. Otuda i ono „imati dlaku na jeziku/zubima”, nasuprot srpskom: „nemati…”.

    Za nemački izraz uverljivije je ipak objašnjenje, koje se (kao i već navedeno) daje u jednom etimološkom rečniku, da je dlaka, odnosno dlakavost iskonska oznaka slobodnog čoveka. Po tome dlaka na jeziku, ili zubima, znači „slobodan” (govor i sl.).

    Ako je to objašnjenje tačno, i ako je izraz o kojem je ovde reč preuzet u srpski jezik iz nemačkog, ostaje otvoreno pitanje kako je nemačko imati dlaku na jeziku prešlo u srpsko nemati dlake na jeziku. Dosad na to pitanje nije nađen uverljiv odgovor.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • Komentari 0

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Zanimljivosti

    Kako pomoći detetu da pobedi strah od mraka

    Za većinu odraslih mrak je samo deo noći, ali za decu može postati izvor strahova i pozornica nevidljivih čudovišta. Zašto se najmlađi plaše tame i kako im možemo pomoći da u toj tami […]

    Koliko traje baterija električnog automobila

    Cena električnog automobila, brzina punjenja baterije i putna autonomija su najšešći problemi sa kojima se susreću vozači električnih automobila. Kako godine prolaze, postavlja se i novo […]

    Kako se piše – „idiot“ ili „idijot“?

    Reč koja se često koristi u kolokvijalnom govoru, ali koja je sa aspekta pristojnog ophođenja apsolutno neprihvatljiva, neretko izaziva nedoumice oko pravopisa srpskog jezika – da li je pravilo […]

    Mesec stavljen na spisak ugroženih lokaliteta

    Mesec je prvi put stavljen na spisak ugroženih lokaliteta Svetskog fonda za spomenike (WMF) zbog strahovanja da bi sve veći broj planiranih komercijalnih putovanja mogao da ošteti tragove koji […]