• Liste za transplantacije sve duže – jedan donor može da spasi osam života

    Više od 2.000 ljudi u Srbiji čeka na transplantaciju organa. I dok liste postaju sve duže, broj donora se ne povećava, pa je ove godine urađeno manje kadaveričnih transplantacija nego prošle. Najviše zatraženih i dobijenih saglasnosti za doniranje organa bilo je u Kliničkom centru Vojvodine.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Liste za transplantacije sve duže – jedan donor može da spasi osam života
    Foto: Pixabay

    Više od 2.000 pacijenta u Vojvodini je na dijalizi, mnogi od njih su na čekanju za kadaveričnu transplantaciju bubrega. Neki su imali sreću da ga dobiju od srodnika, dok drugi čekaju na operaciju od nekoliko meseci pa do deset godina, tokom kojih tri puta sedmično odlaze na dijalizu.

    „Ja sam bubrežnu funkciju izgubila sa 23 godine, krenula na dijalizu. Bila sam na dijalizi tri godine i tri meseca i posle toga sam dobila bubreg od majke. Ja sam dijalizu jako teško podnosila. Često se dešavalo da dobijem transfuzije, da završim na hitnoj posle same dijalize. Imala sam skokove i padove pritiska, glavobolje, mučnine, povraćanje, tako da je za mene život na dijalizi stvarno bio preživljavanje“, kaže Dragana Kovačević.

    U Kliničkom centru Vojvodine prosečno se obavi oko 20 transplantacija bubrega godišnje, dok je na listi čekanja oko 100 pacijenata.

    „Problem u celom svetu i kod nas jeste nedovoljan broj davalaca bubrega, jer je broj bolesnika svakog dana sve veći. Liste čekanja za transplantaciju bubrega su sve veće, a broj donora uvek nekako ostaje sličan i isti“, kaže prof. dr Lada Petrović, nefrolog.

    Prosečan donor u Vojvodini je muškarac starosti oko 40 godina, a poslednjih 10 godina broj donora u Srbiji četiri puta je manji od evropskog proseka.

    „Evropske organizacije definišu svoje zahteve kroz broj donacija, odnosno insistiraju da zemlja zadovoljava potrebe svojih građana, a onda može da uđe u razmenu i na teritoriji Evrope. Naša zakonska regulativa je usklađena sa tim zahtevima, nije to neki strogi preduslov. Preduslov je pre svega da mi imamo što veći broj donora“, kaže dr Aleksandra Plećaš Đurić, nacionalna koordinatorka za transplantaciju organa.

    U Srbiji su ove godine urađene 22 transplantacije – 10 bubrega, tri srca i jetre i šest rožnjača.

    Udruženja podsećaju i da su 20 puta veće šanse da će vam u životu biti potreban donor nego što ćete biti u prilici da budete jedan od njih, kao i da samo jedan može da spasi čak osam života.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • Komentari 0

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Cena kupusa raste, hoće li kace ostati prazne?

    Oktobar je za kupus skoro kao novembar za čvarke. Tek ćemo videti kako će se kretati cene svinjskog mesa narednog meseca, ali ovih dana sve je teže napuniti praznu kacu. Cena kupusa raste, na […]