Mladi u potrazi za ljubavlju – Da li virtuelni svet otežava prave odnose
U studiji koja je obuhvatala 7.000 učesnika u 14 zemalja, skoro polovina ispitanika saopštila je da ima teškoća da započne i održi vezu. Dodatno obeshrabruje to što je pomenuti problem izraženiji među mlađim ispitanicima. Kako mladi ljudi u današnje vreme pronalaze partnere?

Zapratio me je, lajkovao mi je sliku – najčešće se čuje među mladima danas, a to može da bude znak prvih simpatija, pa i nečeg više.
Uloga društvenih mreža u današnjem svetu je često mač sa dve oštrice. Neki nađu partnera, a neki se zainteresuju za ideal koji postoji samo na društvenim mrežama i možda zbog toga ostaju sami.
Neretko se mogu videti objave u kojima mladi traže savete kako prići potencijalnim partnerima. Da li su društvene mreže jedini problem?
„Društvene mreže mogu dosta toga da olakšaju, ali mogu i da otežaju, zato što čini mi se da ovde postoji privid ogromnog broja mogućnosti, a zapravo komunikacija na kraju izgleda tako da te ogromne mogućnosti ne iskoriste se, jer se ne ode u dubinu, nego zbog tog nekog privida da se ima mnogo nekakvih opcija na kraju se nijedna ne iskoristi zato što se ljudi ne zadržavaju previše da ispitaju tu osobu, da upoznaju dublje“, ističe psiholog Jelena Milošević za RTS.
Sociolog Jelena Radović objašnjava društvene fenomene koji danas utiču na pronalazak partnera, ali i na opstanak veze.
„Mislim da to utiče kako na mlade, tako i na starije jer gousting je trenutak kada odlučite nekog da ignorišete na društvenim mrežama sa kim ste inače bili u komunikaciji, prestanete da odgovarate na poruke, samo sinujete, mutirate i blokirate. Fabing nije čak fenomen nego i nasilje na internetu, u trenutku kada smo sa određenom osobom u prostoriji, a mi se odlučujemo da budemo na internetu, gledamo u telefon, osim da komuniciramo sa prisutnom osobom“, kaže Jelena Radović.
Postoji i fenomen FOMO (Fear Of Missing Out) – da slučajno nešto ne propustimo ili da ne budemo iz nečega izostavljeni iz svega onoga što vidimo, ispratimo.
„Sve to na sve generacije ostavlja trag jer se osećamo nesigurnim, povređenim, zapitamo šta smo mi pogrešili, koji su dalji koraci, a ne dobijemo odgovore na ta pitanja“, navodi Radovićeva.
Neko je imao tu sreću da samo u tri klika i dve i po rečenice pronađe životnog saputnika, a neko da se razočara za ceo život. Brojni su izazovi i pred mladima, i pred onima koji pokušavaju da im pomognu.
Stručnjaci naglašavaju da danas u 21. veku neprestano treba da se radi na digitalnoj i emotivnoj pismenosti, i da su društvene mreže samo prvi korak u upoznavanju, a za nešto više, ipak je bolji kontakt uživo.