Rejting Srbije ostao na BB+: Fič očekuje rast od 3,5 odsto u 2026. i stabilizaciju javnog duga
Međunarodna rejting agencija Fič (Fitch Ratings) zadržala je kreditni rejting Srbije na nivou BB+, uz pozitivne izglede za njegovo povećanje, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).

Prema oceni agencije Fič, kreditni rejting Srbije podržan je doslednim makroekonomskim politikama, stabilnošću deviznog kursa, odgovornim fiskalnim upravljanjem, visokim deviznim rezervama i višim bruto domaćim proizvodom (BDP) po stanovniku u odnosu na zemlje istog kreditnog rejtinga. Kao ključne faktore koji doprinose pozitivnim izgledima za prelazak u investicioni rang izdvajaju se održiv privredni rast, stabilizacija javnog duga na niskom nivou i otpornost na spoljne ekonomske šokove.
Prognoze rasta, javne finansije i prioritete
Fič je podigao projekciju privrednog rasta Srbije za 2026. godinu na 3,5 odsto, dok za 2027. godinu prognozira rast od četiri odsto, a za 2028. godinu usporavanje na 3,5 odsto. Agencija očekuje da će rast u narednom periodu biti podstaknut domaćom tražnjom, rastom raspoloživog dohotka i kreditne aktivnosti, kao i realizacijom projekata povezanih sa izložbom „Ekspo 2027“.
U oblasti javnih finansija, Fič prognozira budžetski deficit od 3,0 odsto BDP-a u 2026. godini i njegovo postepeno smanjenje na 2,5 odsto BDP-a do 2028. godine, u skladu sa aranžmanom sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), dok bi učešće javnog duga trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a. Agencija ocenjuje da će nova vlada u velikoj meri zadržati postojeći okvir ekonomske politike, dok kao kratkoročne prioritete izdvaja usvajanje budžeta za narednu godinu, pregovore o gasnom aranžmanu sa Rusijom i prodaju Naftne industrije Srbije (NIS).
Devizne rezerve, bankarski sektor i strukturni izazovi
U izveštaju se navodi da su devizne rezerve Srbije na kraju oktobra iznosile 29,2 milijarde evra, što je omogućilo intervencije NBS na deviznom tržištu, dok novembarsko povećanje referentne kamatne stope za 25 baznih poena na šest odsto treba da pruži dodatnu podršku dinarskoj aktivi. Prema oceni Fiča, stabilnost finansijskog sektora je očuvana i pored oduzimanja dozvole za rad Alta banci i privremenih pritisaka na likvidnost Banke Poštanska štedionica, zahvaljujući kapitalizovanosti, likvidnosti i profitabilnosti sektora u celini.
Istovremeno, agencija kao slabosti u odnosu na zemlje istog rejtinga navodi viši deficit tekućeg računa, manju efikasnost upravljanja i viši stepen evroizacije bankarskog sektora, uz napomenu da bi povoljnijoj oceni rejtinga doprineli veća efikasnost upravljanja, smanjenje korupcije i veća institucionalna nezavisnost.
