Klimatski samit UN COP31 u Antaliji završen bez dogovora: Zemlje se nisu usaglasile oko fosilnih goriva
Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP31) u Antaliji, u Turskoj, završena je u nedelju, 22. novembra, bez sveobuhvatnog sporazuma, pošto više od 190 zemalja učesnica ni nakon produženih pregovora nije postiglo konsenzus o završnom dokumentu. Glavna prepreka za dogovor bilo je izostavljanje formulacije o napuštanju fosilnih goriva, kao i neslaganja oko finansiranja prilagođavanja klimatskim promenama.

Samit koji je počeo 9. novembra i trebalo da se završi 20. novembra ušao je u višednevni produžetak i postao najduži samit COP u istoriji, a njegov ishod međunarodni mediji ocenjuju kao najteži zastoj u klimatskim pregovorima UN još od konferencije COP15 u Kopenhagenu 2009. godine. U pregovorima nisu učestvovale Sjedinjene Američke Države, koje su se pod administracijom predsednika Donalda Trampa povukle iz međunarodnih klimatskih sporazuma.
Zašto su Evropska unija i deo država odbili tekst sporazuma
Na završnoj plenarnoj sednici u nedelju, Evropska unija, Panama, Maršalska Ostrva, Norveška i još nekoliko zemalja odbile su da podrže predloženi takozvani Antalijski pakt. Irski ministar za klimu Dara O’Brajen, koji je učestvovao u pregovorima u ime Evropske unije, poručio je da Unija ne može da prihvati sporazum „u kojem se čak ni ne pominju fosilna goriva“.
Predsednik COP31 i turski ministar životne sredine Murat Kurum priznao je na završnoj sednici da u sali ne postoji konsenzus potreban za usvajanje dokumenta, dok je predsednik pregovora iz Australije Kris Bouen ocenio da je ishod veoma razočaravajući, uz napomenu da je na marginama skupa više od 90 zemalja ipak potpisalo inicijativu za ubrzanje elektrifikacije privreda.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš saopštio je da je duboko razočaran što je COP31 završen bez konsenzusa o sveobuhvatnom ishodu.
Spor oko fosilnih goriva, hvatanja ugljenika i klimatskih finansija
Iako je na samitu COP28 u Dubaiju 2023. godine prvi put usvojen poziv na prelazak sa korišćenja fosilnih goriva u energetskim sistemima, a prvi nacrt dokumenta na COP31 objavljen početkom nedelje sadržao poziv na neposrednu tranziciju sa fosilnih goriva, te formulacije su uklonjene iz kasnijih verzija teksta usled protivljenja zemalja proizvođača nafte.
Dodatne kritike brojnih država i klimatskih organizacija izazvalo je i oslanjanje nacrta na tehnologije za hvatanje i skladištenje ugljenika, za koje stručnjaci upozoravaju da su skupe, nedovoljno primenjene u velikim razmerama i da ne mogu da zamene smanjenje potrošnje fosilnih goriva.
Druga ključna tačka sporenja odnosila se na finansijsku pomoć zemljama u razvoju koje trpe najteže posledice klimatskih ekstrema. U nacrtu se pominjalo nastojanje da se sredstva za prilagođavanje klimatskim promenama utrostruče do 2035. godine, ali bez definisane početne osnovice i konkretnih finansijskih obaveza bogatih država, što su mnoge ranjive zemlje ocenile neprihvatljivim.
Pregovori u Antaliji odvijali su se u trenutku pojačanih geopolitičkih tenzija i poremećaja na globalnom energetskom tržištu izazvanih ratom u Iranu, dok izveštaji UN upozoravaju da je svet već dostigao zagrevanje od oko 1,4 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo i da sadašnje politike vode ka porastu temperature od oko 2,8 stepeni, čime bi bio premašen cilj iz Pariskog sporazuma od 1,5 stepeni.
