Šta je uzrok eskalacije sve težih oblika nasilja među školarcima?
Na platformi „Čuvam te“, koja prati prijave nasilja u školama u Srbiji, zabeleženo je više od 2.000 slučajeva prijava nasilničkog ponašanja od maja 2023. godine do danas.
Na platformi „Čuvam te“, koja prati prijave nasilja u školama u Srbiji, zabeleženo je više od 2.000 slučajeva prijava nasilničkog ponašanja od maja 2023. godine do danas.
Koksaki virus zabeležen je po vrtićima u Srbiji i u regionu. Obično se javlja kod dece sa oslabljenim imunitetom, a najčešće simptomi, kažu lekari, ne budu prisutni. Prvi slučaj epidemije ovog virusa pojavio se u Beogradu 2014. godine.
Povodom Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, koji se obeležava 18. oktobra, zaštitnik građana Zoran Pašalić upozorio je da su u Srbiji, deca sve češće žrtve tog krivičnog dela, što je iskustvo koje dele mnoge države širom sveta.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić razgovarao je danas telefonom sa potpredsednikom Vlade i ministrom unutrašnjih poslova Rumunije Marijanom Katalinom Predojuom i tom prilikom ga obavestio da su oteta deca iz Rumunije pronađena, budući da je ovaj slučaj, tokom prethodnih dana, zaokupljivao rumunsku javnost.
Koordinatorka Nacionalnog kontakt centra za bezbednost dece na internetu Emina Beković rekla je danas da su najčešći oblici digitalnog nasilja sa kojim se suočavaju deca zloupotreba fotografija, pozivi i poruke od nepoznatih osoba, kao i ucene i pretnje eksplicitnim fotografijama.
Broj poginulih u saobraćajnim nesrećama među mladima porastao je ove godine za trećinu, što ukazuje na hitnu potrebu za merama koje će poboljšati bezbednost na putevima, izjavio je načelnik Uprave saobraćajne policije Slaviša Lakićević za današnje izdanje lista „Nova“.
Džonatan Heidt je socijalni psiholog, univerzitetski profesor i autor nekoliko knjiga. Jednom prilikom kada je govorio na festivalu „Budućnost svega“ u organizaciji Wall Street Journal-a istakao je četiri pravila za uvođenje mobilnih telefona u život dece.
Sa početkom školske godine, inteziviraju se i vanastavne aktivnosti, a s obzirom na to da su školarci u uzrastu u kojem često žele da probaju sve što im se nudi, dešava se da jedno dete ima i po nekoliko aktivnosti. To roditeljima komplikuje, kako organizaciju vremena, tako i kućni budžet, jer sume koje treba izdvojiti neretko premašuju i 15.000-20.000 hiljada dinara po detetu.
Majke koje su već dobile roditeljski dodatak za decu rođenu od početka 2024. godine neće morati da se prijavljuju kako bi dobile razliku do novog, uvećanog iznosa koji im sleduje posle promene Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom.
Sve je više dece i tinejdžera koji provode previše vremena uz video-igrice, mobilne telefone i društvene mreže. Koliko to remeti psihološko sazrevanje dece i koliko ih otuđuje od vršnjaka i realnosti, a kako tome stati na put, za RTS su govorili Robert Grujičić, dečji psihijatar iz Instituta za mentalno zdravlje i i Ranko Rajović, specijalista interne medicine i neurofiziolog.
Republički zavod za statistiku objavio najčešća imena u prethodnoj godini.
Najveći broj infekcija kod dece predškolskog i ranog školskog uzrasta jesu virusne. Istina je, međutim, da se ovaj statistički podatak ne slaže u potpunosti sa brojem antibiotika koji je prepisan deci.
Viber grupe, bilo da su u pitanju školske ili za neke vannastavne aktivnosti, svakodnevica su svih roditelja školaraca.
Nasilje u osnovnim i srednjim školama više, nažalost, nije novina. Tolerancija nasilja, kao i nedostatak svesti o tome šta sve podrazumeva nasilno ponašanje, glavni su razlog zašto mladi danas žmure na vršnjačko nasilje, kaže psihološkinja Ana Mirković.
Dečji vid se postepeno pogoršava, a jedno od tri deteta je sada kratkovido, odnosno ne može jasno da vidi udaljene predmete, pokazalo je istraživanje na globalnom uzorku.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je da da je problematična upotreba društvenih mreža u porastu među decom u Evropi, kao i da postoji opasnost da razviju zavisnost od onlajn igranja.
Švedski ministar obrazovanja dao je pedlog da se deci u školama oduzimaju telefoni tokom trajanja nastave, što će se primenjivati kako tokom nastave tako i tokom odmora između časova. U Srbiji se o ovoj praksi govori godinama, međutim, zbog neslaganja roditelja i manjka svesti o štetnom uticaju telefona u prostorijama škole, nije usvojena.
Pretrčavanje ulica ili zadržavanje daha do stanja nesvesti, takođe su na listi primera izuzetno opasnih i isto toliko popularnih izazova sa društvenih mreža, koji su decu doveli u životnu opasnost samo tokom ove godine. I dok se odgovornost kao loptica prebacuje sa roditelja na društvene mreže i obratno, deca nastavljaju da prave snimke i fotografije u opasnim situacijama uprkos brojnim nesrećama i upozorenjima.
Svako osmo dete u Srbiji je gojazno. Uzrok su loša ishrana i slaba fizička aktivnost. Zašto nema više đačkih kuhinja i sporta u okviru škole, kada se zna da gojaznost ostavlja ozbiljne posledice po zdravlje.
Bliži se početak školske godine. Deca su na raspustu većinom bila u zoni komfora, kada im se neretko dozvoljava da koriste telefone, tablete i računare češće nego inače. Prema evropskom istraživanju, rađenom pre dve godine, Srbija prednjači po broju dece mlađe od 13 godina na društvenim mrežama.