• hrana

    Cene hrane usporile, ali generalno jesu visoke – Šta potrošači mogu da očekuju od nove akcije pojeftinjenja proizvoda

    U uslovima prošlogodišnje visoke inflacije potrošačima su se nudili proizvodi sa oznakom „Bolja cena“ u okviru akcije koju je država dogovorila sa više trgovinskih lanaca, a u kojoj su se određeni artikli prodavali po nižoj ceni. Nedavno je najavljena nova akcija za potrošače koja će, prema rečima ministra unutrašnje i spoljne trgovine Tomislava Momirovića, podrazumevati još više proizvoda na listi i atraktivnije cene.

    Pojačana kontrola hrane uoči praznika – jedemo li bezbedno meso

    Hrana životinjskog porekla u Srbiji je bezbedna i kvalitetna, kažu u veterinarskoj inspekciji. Uoči predstojećih praznika, očekuje se povećana potrošnja namirnica životinjskog porekla, a nadležne službe pojačaće inspekcijski nadzor – pre svega, u većim gradovima i turističkim centrima. Kontrole su usmerene na bezbednost hrane, njeno poreklo, pravilno deklarisanje, rokove trajanja i kvalitet.

    Da li na deklaraciji mora da bude i naziv proizvođača hrane

    Da li po zakonu na prehrambenim proizvodima mora da bude navedeno i ime proizvođača. Na društvenim mrežama u regionu nedavno je pokrenuta ova tema jer sve više potrošača primećuje da se na rafovima trgovina nalaze proizvodi na kojima ova informacija nedostaje.

    Deklaracije na proizvodima „šarena laža“ za potrošače

    Da prevare u vezi sa hranom nisu u potpunosti zakonski regulisane i sankcionisane pokazao je prvi izveštaj Državne revizorske institucije o bezbednosti hrane. I dok ne dobijemo efikasniji sistem kontrole tržišta, savet potrošačima je da uvek čitaju deklaracije i da hranu kupuju na mestima koja su za to predviđena.

    Da li je vino zaista od grožđa, a sir od mleka – možemo li verovati deklaracijama

    Najčešće se potrošači obmanjuju kada su u pitanju sokovi, kafa, sir, rakija, vino. Istraživanje Klastera „Ujedinjeni za kvalitet“ pokazalo je da se u 88 odsto slučajeva u prodavnicama nudi lažni med kao pravi. Nenad Vujović iz Odeljenja inspekcije za bezbednost hrane Ministarstva poljoprivrede kaže da je naša zakonska regulativa pokrila sve nepravilnosti u vezi sa hranom, pa i ovu takozvanu obmanu potrošača, ali ističe da njihova statistika pokazuje da takvih proizvoda ima, ali da ih je malo.

    Popis poljoprivrede: Ako se politika ne promeni, Srbija će uvoziti hranu

    Prvi objavljeni podaci nedavno završenog popisa poljoprivrede neprijatno su iznenadili agroekonomske analitičare iako su, kako sami kažu, očekivali negativne trendove i padove u ovoj oblasti. Za samo pet godina poljoprivredno zemljište je smanjeno za više od petine, dok je broj gazdinstava opao za 10 odsto.

    Po deklaraciji čokolada – po ukusu šećerna tabla

    Prevare u vezi sa hranom su problem otkada je proizvodnja postala profitabilna. Gotovo da nema proizvoda u prehrambenoj industriji koji u nekom trenutku nije falsifikovan, od mleka i mlečnih proizvoda, čokolade i konditora, mesa i mesnih prerađevina, biljnog ulja, voćnih sokova, meda i alkoholnih pića.

  • Obmana potrošača u Srbiji najčešća u slučaju čokolade, sokova, kafe, ali i rakije

    Od bolesti koje se prenose putem hrane na godišnjem nivou oboli oko 600 miliona ljudi u svetu, a prevare u vezi sa hranom u Srbiji nisu u potpunosti zakonski regulisane i sankcionisane, te je najveća obmana potrošača kada je reč o proizvodima kao što su čokolada, sokovi, kafa, med, sir, crni hleb i rakija, pokazuje izveštaj Državne revizorske institucije o svrsishodnosti poslovanja „Bezbednost hrane u Srbiji“.

    Finalni bilans: Poskupljenja hrane i stanovanja glavni „motori“ inflacije

    Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u decembru 2023. godine su u odnosu na isti mesec prethodne godine povećane za 7,6 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS). Rast cena u odnosu na novembar stabilizovao se na 0,1 odsto. Potrošačke cene na nivou cele 2023. porasle su u proseku za 12,1 odsto u odnosu na 2022.

    Dnevno bacimo 676 tona hrane

    Da li smo mogli pažljivije isplanirati koliko hrane spremiti i šta raditi sa viškom koji ostane? Podaci koliko hrane bacimo su zaprepašćujući.

    Preterivanje u alkoholu je štetnije od preterivanja u hrani

    Specijalista higijene i ishrane i profesor na Medicinskom fakultetu Jagoda Jorga rekla je danas da je preterivanje u alkoholu tokom praznika problematičnije od preterivanja u hrani, jer kada se pređu granice tada alkohol ispoljava ozbiljno toksično dejstvo na ćelije jetre i mozga.