• Samo jedna zemlja proizvodi dovoljno hrane za sopstvene potrebe

    Globalna politika trenutno ne deluje posebno kooperativno, i zato je važno imati u vodu ko, gde i kako raspolaže važnim prirodnim i drugim resursima. Prema novom istraživanju, samo jedna zemlja bi mogla da se samostalno prehrani ako bi se zatvorila sva međunarodna trgovina hranom.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Samo jedna zemlja proizvodi dovoljno hrane za sopstvene potrebe
    Foto: Pixabay

    Istraživači sa Univerziteta u Getingenu u Nemačkoj i Univerziteta u Edinburgu analizirali su podatke o proizvodnji hrane iz 186 zemalja. Rezultati su otkrili da je Gvajana jedina zemlja koja može biti potpuno samodovoljna u svih sedam ključnih grupa hrane na koje se studija fokusirala.

    Kina i Vijetnam su drugoplasirane, jer proizvode dovoljno hrane da zadovolje potrebe svog stanovništva u šest od sedam kategorija.

    Samo jedna od sedam zemalja ispunjava kvotu u pet ili više kategorija hrane, dok je više od trećine samodovoljno u svega dve ili manje grupa.

    Šest zemalja – Avganistan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Irak, Makao, Katar i Jemen – nisu u stanju da zadovolje potreba stanovnika ni u jednoj grupi namirnica.

    Čak i uz malo tolerancije kao što je posmatranje ekonomskih unija od više zemalja, pokazale su slične obrasce.

    Na primer, Savet za saradnju zemalja Zaliva na Bliskom istoku postiže samodovoljnost samo u proizvodnji mesa. Nijedan ekonomski savez ne proizvodi dovoljno povrća da prehrani celokupno svoje stanovništvo.

    Da bi popunili praznine i zadovoljili prehrambene potrebe svog stanovništva, većina zemalja se oslanja na trgovinu. Međutim, mnoge i dalje zavise od trgovinskih partnera za više od polovine uvoza, što ih čini posebno podložnim tržišnim šokovima.

    Održavanje raznovrsnih trgovinskih mreža između zemalja i regiona je ključno za buduće snabdevanje hranom, navodi tim istraživača.

    „Međunarodna trgovina hranom i saradnja su neophodne za zdravu i održivu ishranu. Međutim, veliko oslanjanje na uvoz iz pojedinačnih zemalja može ostaviti nacije ranjivim“, kaže Jonas Štel, razvojni ekonomista na Univerzitetu u Getingenu.

    „Izgradnja otpornih lanaca snabdevanja hranom je imperativ za obezbeđivanje javnog zdravlja“, zaključuje se u naučnom radu.

    Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Food.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp

    Tagovi:

  • Komentari 0

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Svet

    SZO: Evropa zaostaje u vakcinaciji dece

    Stopa vakcinacije dece u Evropi i Srednjoj Aziji je i tokom prošle godine ostala ispod nivoa iz perioda pre pandemije, pokazuju procene pokrivenosti objavljene u utorak. […]

    Državljanin Srbije se utopio u Grčkoj kod Paralije

    Državljanin Srbije, 69-godišnji muškarac, izvučen je u sredu bez svesti iz mora u oblasti popularnog letovališta Olimpik bič, dva kilometra udaljenog od gradića Paralija, piše grčki list […]

    Beba iz Srbije preminula na Halkidikiju

    Tokom ručka sa roditeljima u restoranu na Halkidikiju, trinaestomesečna beba iz Srbije davila se hranom. Hitna pomoć je prevezla dete u bolnicu gde je preminulo. Uzrok smrti biće utvrđen […]

    Pesma Evrovizije sledeće godine u Beču ili Insbruku

    Austrijski javni servis ORF saopštio je da su u uži izbor za domaćina naredne Pesme Evrovizije ušli Insbruk i Beč. Odluka o gradu koji će organizovati najveće muzičko takmičenje biće […]