Međugodišnja inflacija u Srbiji u martu pet odsto, mesečna 0,3 odsto – šta je poskupelo
Međugodišnja inflacija u Srbiji u martu ove godine iznosila je pet odsto, a mesečna 0,3 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u martu ove godine iznosila je pet odsto, a mesečna 0,3 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Era jeftinog novca završena je s početkom pandemije, a još drastičnije poskupljenje doneo je rat u Ukrajini. Mir se na frontu ne nazire, ali kamate miruju već nekoliko meseci.
Inflacija u Srbiji je pala u februaru, sa januarskih 6,4 odsto, na 5,6 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji mesec, objavio je danas Republički zavod za statistiku. Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u februaru 2024. godine, u odnosu na januar 2024. godine, u proseku su povećane za 0,6 odsto.
Inflacija je od marta 2023. do janura ove godine usporila sa 16,2 odsto na 6,4 odsto, što je skoro za 10 procentnih poena, a usporavanju je, kako se navodi u rubrici Narodne banke Srbije „Korisno je da znate“, doprinelo prethodno zaoštravanje naše i monetarne politike Evropske centralne banke, slabljenje globalnih troškovnih pritisaka, pad inflacionih očekivanja i povratak inflacionih očekivanja finansijskog sektora za godinu dana unapred u granice cilja.
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je danas na Kopaonik biznis forumu da je procena centralne banke da je međugodišnja inflacija u februaru usporila na 5,5 odsto.
Inflacija u januaru ove godine, mereno na isti mesec prethodne godine, iznosi 6,4 procenta, saopštio je juče Republički zavod za statistiku. Na mesečnom nivou rast cena na malo iznosio je samo 0,3 odsto.
Rast cena je usporen i inflacija će se u drugoj polovini godine vratiti u granice cilja – na oko tri odsto, kažu u Narodnoj banci Srbije (NBS). Ističu da bi inflacija već u februaru trebalo da se spusti na pet i po procenata. Očekuju i brži rast buto domaćeg proizvoda, do kraja godine tri do četiri odsto.
Inflacija u Srbiji će i ove godine nastaviti da usporava i Narodna banka Srbije očekuje da će se polovinom ove godine vratiti u granice cilja od tri plus-minus 1,5 odsto, a krajem godine da će se približiti centralnoj vrednosti cilja, izjavila je danas guverner Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković.
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u decembru 2023. godine su u odnosu na isti mesec prethodne godine povećane za 7,6 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS). Rast cena u odnosu na novembar stabilizovao se na 0,1 odsto. Potrošačke cene na nivou cele 2023. porasle su u proseku za 12,1 odsto u odnosu na 2022.
Pitanje kako održati kućni budžet u vreme praznika donosi glavobolju većini građana u, za mnoge, nejdužem mesecu u toku godine. Finansijski savetnici poručuju da je početak godine, kao i u drugim segmentima života, prilika kada treba napraviti plan i realno sagledati prihode i troškove.
Vlada Srbije usvojila je prošlog leta odluku o visini minimalne cene rada u 2024. godini, po kojoj je od 1. januara ove godine minimalna zarada uvećana 17,8 odsto, to jest sa 230 dinara po radnom času na 271 dinar. To znači da će prosečno minimalac iznositi 47.154 dinara mesečno.
Inflacija potrošačkih cena u četvrtom kvartalu 2023. godine će, kako se očekuje, biti oko osam odsto, a za celu prošlu godinu oko 12,6 odsto, pokazala je analiza Republičkog zavoda za statistiku.
Vlada Srbije produžila je Uredbu o ograničavanju visine cena osnovnih životnih namirnica do 24. februara 2024. godine.
Republički zavod za statistiku objavio je analizu poskupljenja koja je pokazala da je međugodišnji rast cena hrane od 22,3 odsto u tri kvartala ove godine najviše bio određen rastom cena mlečnih proizvoda, koji su poskupeli 33,9 odsto.
Zvanična statistika saopštila je da je kupovna moć građana Srbije u trećem kvartalu bila slabija nego u drugom, pošto je za pokrivanje prosečne potrošačke korpe u trećem kvartalu bilo potrebno 1,18 prosečnih zarada, a u drugom kvartalu 1,16.
Potrošačke cene u novembru ove godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su osam odsto, dok su u poređenju sa decembrom 2022. godine u proseku povećane 7,5 odsto, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.
Rast cena osnovnih životnih potrepština, energije i komunalnih usluga u protekle dve godine ozbiljno su uticali na standard stanovništva.