• Iz hobija u uspešno preduzetništvo

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    PANČEVO – Katarina Mandić iz Pančeva pre nešto više od pet godina odlučila je da svoj višegodišnji hobi pretvori u preduzetnički poduhvat. Danas je zadovoljna što je donela takvu odluku i što i pored brojnih otežavajućih okolnosti za razvoj preduzetništva u Srbiji uspeva svoje proizvode da izvozi, ali i da ih plasira u Srbiju. Tajna je i u tome što je znala da izabere pravu tržišnu nišu, u oblasti koja joj je bliska i u kojoj je imala dugogodišnje kontakte. A kad imate i kvalitetan proizvod, rezultat mora biti dobar.

    Osnovna delatnost tkačko-zanatske radnje „Katarina M“  je proizvodnja tkanina odnosno ručno tkani delovi narodne nošnje i proizvodi suvenirskog tipa.

    Ono čime se Katarina bavi nema veze s njenim osnovnim obrazovanje. Ona je ekonomski tehničar, studirala je ekonomiju, ali nije završila fakultet. Ima dugo radno iskustvo, dugo je radila u vojsci i Ministarstvu odbrane, tako da njen današnji posao nema nikakve veze ni sa tim njenim angažovanjem u vojsci.

    Radila je nekih pet godina u firmi kao knjigovođa. Paralelno, u to vreme, hobi joj je bio ručno tkanje. U jednom momentu je shvatila da od ručnog tkanja može da živi, dala je otkaz u firmi u kojoj je tada radila, i započela svoju preduzetničku avanturu.

    „Najveća moja prednost je asortiman za koji sam se opredelila, a to su delovi narodne nošnje. Iza toga stoji moje amatersko igranje u kulturno-umetničkim društvima, trideset i više godina, i velika ljubav prema narodnoj nošnji. Shvatila sam da proizvode najviše mogu da plasiram upravo preko svojih kontakata i poznanstava u KUD-ovima u kojima sam igrala i onima sa kojima sam ostvarila saradnju kroz igru. Od prodaje narodne nošnje mogu da živim, kaže Katarina Mandić.

     

    Glavni kupci nošnje su Kulturno-umetnička društva u zemlji i inostranstvu. U inostranstvu je značaj folklora veoma veliki i najposećenije manifestacije u inostranstvu su upravo one koje imaju veze s folklorom, tako da ima dosta kupaca u dijaspori.

    Kroz njen rad izdvojila se i serija izrade suvenira s tradicionalnim elementima odnosno s elementima iz narodne nošnje.

    „Kupce tražim sama. Ono što bih mogla da izdvojim, vezano je za najveći plasman u toku ove godine, je dijaspora a tiče se izvoza suvenira. To je bio veliki posao sa Australijom letos. Srpska pravoslavna crkva je organizovala Dan mitropolije. Zamisao organizatora, odnosno omladine Srpske pravoslavne crkve bila je da svaka zvanica na tom skupu dobije suvenir koji je napravljen u Srbiji. Sticajem okolnosti bila sam ja angažovana za taj posao i jedna velika serija suvenira je otišla u Australiju. To mi je svakako obeležilo ovu poslovnu godinu, prenosi nam Katarina.

    Našoj sagovornici je posebno značajna saradnja sa vojno-obaveštajnom agencijom, odnosno s Vojskom Srbije, jer zahvaljujući tome što je radila u vojsci, već nekoliko godina unazad snabdeva suvenirima vojne atašee.

    „Otprilike početkom godine napravim prezentaciju u VBA ili Domu vojske kao što je to bilo ove godine, za supruge vojnih atašea. Prezentacija suvenira je na neki način deo njihove obuke, kao vrsta pripreme za tu ulogu supruga vojnih atašea u inostranstvu. Ove godine ih je bilo dosta na obuci u Domu vojske. Nakon toga izdvojila se saradnja sa vojnima atašeom koji je otišao u Izrael i Mađarsku. Prošle godine je to bio Brazil, a godinu dana ranije suveniri su mi praktično obišli ceo svet – od Amerike, preko Londona, Bugarske, Izraela. Zato mi je ta saradnja s VBA i vojskom veoma značajna, jer se moji suveniri nalaze u najvišim državnim krugovima“, kaže naša sagovornica.

    Dobri poslovni odnosi su važni, pa tako ova mlada preduzetnica dobija i izveštaje supruga vojnih atašea.

    „Nedavno mi se javila supruga vojnog atašea iz Budimpešte da mi kaže da su suveniri u jednom posebnom kutku u ambasadi i da je naš ambasador jedan od mojih suvenira poklonio supruzi predsednika Mađarske“, saznajemo od Katarine Mandić.

    Inače, iako je uspela da prepozna svoju šansu na tržištu ovoj pančevačkoj preduzetnici posao proizvodnje narodne nošnje otežava to što nema veliki izbor materijala.

    „Za dobru repliku svakog dela kostima potreban je materijal što približniji originalu, a to je sada nemoguće pronaći zato što su ti materijali bili ručno rađeni, ručno bojeni. To u ovom trenutku nemamo na tržištu, ali kupci proizvoda su svesni da nemamo izbora. Ni oni ni mi tako da se prilagođavamo. Možda je to, što se tiče moje delatnosti i rekonstrukcije nošnje, najveći otežavajući faktor“, kaže Katarina.

    S obzirom da se bavi specifičnim zanatom, na osnovu ličnog iskustva, kroz sve ove godine rada, Katarina kaže da ima veliku podršku države.

    „Konkurišem, pratim sve projekte i konkurse, pokrajinske i republičke, vezano za podršku starim zanatima i ne mogu da budem nezadovoljna. Svuda gde sam se prijavljivala, te projekte sam i dobila i to mi je dosta olakšalo poslovanje u smislu da jedne godine dobijem novac za materijal, sledeće za opremu. Eto i ova godina je bila vrlo uspešna. Dobila sam od republičkog Ministarstva za telekomunikacije podršku za reklamu i marketing, od Pokrajine za materijal, tako da konstantni konkursi znače. Očekujem da je to nešto što će biti i u budućnosti, završava svoju priču Katarina Mandić.

    Naravno, potrebno je ispuniti i neke uslove da bi se dobio novac, ali je važno da bude i dalje konkursa, kako bi zanatlije i preduzetnici uspevali da opstanu.

    V.J.P.

     

    Projekat „Priče o privrednicima“ je sufinansiralo Ministartvo kulture i informisanja Republike Srbije

    Katarina Mandić iz Pančeva pre nešto više od pet godina odlučila je da svoj višegodišnji hobi pretvori u preduzetnički poduhvat. Danas je zadovoljna što je donela takvu odluku i što i pored brojnih otežavajućih okolnosti za razvoj preduzetništva u Srbiji uspeva svoje proizvode da izvozi, ali i da ih plasira u Srbiju. Tajna je i u tome što je znala da izabere pravu tržišnu nišu, u oblasti koja joj je bliska i u kojoj je imala dugogodišnje kontakte. A kad imate i kvalitetan proizvod, rezultat mora biti dobar.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Ekonomija

    Kolike su prosečne februarske plate u južnom Banatu

    Prosečna zarada (bruto) obračunata za februar 2024. godine iznosila je 129.934 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 94.125 dinara, saopštio je Republički zavod […]

    Kovinu 10 miliona dinara za nove pontone na Dunavcu

    Ministarstvo turizma i omladine Republike Srbije dodelilo je Opštini Kovin 10.000.000 dinara za realizaciju projekta „Proširenje postojećeg pontona na Dunavcu za plovne objekte“, a po Konkursu […]