• Zdravlje

    Batut: Potvrđeno prisustvo virusa gripa tipa A (H1)

    Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” je 23. novembra obavešten od Nacionalne referentne laboratorije za grip i druge respiratorne viruse Instituta za virusologiju, vakcine i serume „Torlak” o potvrđenom slučaju infekcije virusom gripa tipa A (H1), na teritoriji Kolubarskog okruga, u sezoni nadzora 2023/2024.

    Šta najčešće dovodi decu i roditelje u Tiršovu: Veliki kašalj iznenadio

    Uoči Svetskog dana deteta, direktor Dečje klinike u Tiršovoj Siniša Dučić govorio je za RTS o najčešćim bolestima kod dece u toj ustanovi, ali i sa izazovima sa kojima se suočavaju. Veliki kašalj nas je iznenadio, uglavnom se radi o najmlađim pacijentima, istakao je Dučić. Dodaje da je problem što se roditelji sa decom ne javljaju redovno na revakcinaciju.

    Usamljenost postaje globalni zdravstveni problem

    Svetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je usamljenost globalnom zdravstvenom pretnjom, a stručnjaci upozoravaju da je njen uticaj na smrtnost jednak pušenju 15 cigara dnevno.

    Samo pet odsto dece u Srbiji vakcinisano protiv HPV infekcije

    Srbija je neslavan rekorder u Evropi po broju obolelih od raka grlića materice, od te bolesti godišnje gotovo 1.500 žena oboli, a više od 700 izgubi život, izjavila je Gorica Đokić, predsednica Udruženja za borbu protiv raka grlića materice i jajnika „Progovori“.

  • Čak 700.000 ljudi u Srbiji nema nijedan zub – hoće li stomatološke usluge ponovo biti besplatne

    Od 2006. godine uz knjižicu kod stomatologa mogu samo deca, studenti, trudnice i socijalno ugroženi. „Batutovo“ istraživanje pokazuje da se zdravlje zuba značajno pogoršalo. Samo 16,5 odsto stanovnika Srbije ima svoje zube, a čak 700.000 ljudi nema nijedan zub. Ova loša statistika mogla bi da se promeni ako se izmeni Zakon o zdravstvenom osiguranju. Dekan Stomatološkog fakulteta prof. dr Aleksa Marković kaže za RTS da nigde u svetu, pa ni u regionu nije kao kod nas i da Srbiji treba povratak državne stomatologije.

    Do 14. godine deca prime devet vakcina koje pružaju trajnu zaštitu

    Aktuelni kalendar vakcinacije propisuje da deca do 14. godine moraju da prime devet različitih vakcina. I dok neke poput MMR-a imaju trajno dejstvo, kod nekih imunitet vremenom opada. Koliko dugo dete treba da bude zdravo pre nego što se vakciniše i može li da se upiše u vrtić ili školu ako nije primilo sve predviđene vakcine?

    Deca od najranijeg uzrasta treba da budu fizički aktivna, a opredeljivanje za određeni sport dolazi kasnije

    Sport treba da bude izvor radosti, zabave i druženja za decu, a za roditelje motiv broj jedan da dete razvija zdrave navike. Međutim, važno je znati da pritisak da se bavi sportom previše rano može biti stresan za dete. Koji je najbolji uzrast za početak bavljenja sportom, za RTS govori dr Robert Ropret, profesor na Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja.

    Do 14. godine deca prime devet vakcina koje pružaju trajnu zaštitu

    Aktuelni kalendar vakcinacije propisuje da deca do 14. godine moraju da prime devet različitih vakcina. I dok neke poput MMR-a imaju trajno dejstvo, kod nekih imunitet vremenom opada. Koliko dugo dete treba da bude zdravo pre nego što se vakciniše i može li da se upiše u vrtić ili školu ako nije primilo sve predviđene vakcine?