• Najnovije

    Kreće li proizvodnja elektromobila u Kragujevcu?

    U 2024. godini očekuje se realizacija dugo najavljivane proizvodnje Stelantisovih električnih automobila u Srbiji. Procene su da će se polovinom godine u Kragujevcu predstaviti novi model automobila na struju, koji još zvanično nema naziv, ali ono što se zna jeste da će se novih 1000 radnika zaposliti dok će proizvodnja obuhvatati i firme koje će indirektno učestvovati čime će se širiti prstenovi proizvodnje, ne samo u Kragujevcu.

    Pasoš UAE najmoćniji na svetu, Srbija na 32 mestu

    Na najnovijoj listi najmoćnijih pasoša, na prvom mestu je pasoš Ujedinjenih Arapskih Emirata, na poslednjem mestu je Sirija, dok je Srbija na 32. mestu. Najnoviju listu objavio je Pasport indeks, a kao glavni kriterijum uzet je broj zemalja u koje sa pasošem može da se uđe bez vize. Lista obuhvata 98 zemalja.

    Odakle nam umnjaci i zašto ih polako gubimo

    Umnjaci su treći molari koji se nalaze u zadnjem delu usta. Slični su ostalim kutnjacima, ali ponekad mogu biti nešto manji i poslednji se pojavljuju od 32 stalna zuba – obično između 17. i 25. godine.

    Kako se obračunava ukradena struja

    Poslednjim izmenama i dopunama Zakona o energetici, način obračuna neovlašćeno utrošene električne energije, koji je ranije bio deo Uredbe o isporuci i snabdevanju električnom energijom, je dat u nadležnost Agencije za energetiku Republike Srbije (AERS), pa je shodno tome i AERS done odgovarajuću Metodologiju za obračun neovlašćeno utrošene električne energije.

  • Frilenseri traže smanjenje poreskih opterećenja

    Frilenseri koji su u toku 2018. godine ostvarili prihode po osnovu ugovorene naknade od autorskih, srodnih prava i za izvršeni rad moraće na te prihode da plate porez samooporezivanjem.

    Sezonska sniženja su počela – da li je u radnji ono što na izlogu piše

    Počinju sezonska sniženja. Dok je za mnoge to prilika da po nižim cenama dođu do željene robe, za neke je to početak bespotrebnih gužvi i redova. Ipak, stručnjaci navode da popusti nisu isti kao na zapadu Evrope. Svedoci smo da to ipak nije baš u istoj meri praksa kao što je u inostranstvu, u smislu nivoa popusta. Ovde su to popusti od 20, 30 negde i 50 odsto, dok u inostranstvu to ide na oko 80 odsto, rekao je za RTS Veljko Mijušković sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu.